Najčešće postavljana pitanja - Kupovina Frule

I. VRSTE FRULA U NAŠOJ PONUDI - PITANJA I ODGOVORI 
 
1.) Kakve sve vrste frula imate u ponudi?
Odgovor: Imamo frule klasifikovane u više kategorija. Imamo sve tonalitete (A,B,C,D,E,F,G, itd.) i sve dužine od 20 do 60cm. Imamo štimovane frule koje se dele na standardne i profesionalne, ali imamo i jeftinije modele frula kao etno frule, pa čak i suvenirske. Znači frule najvišeg ranga (i samim tim najviše cene) su štimovane profesionalne frule, zatim idu štimovane standardne frule, nakon toga slede etno frule koje su nešto bolje od suvenirskih, ali su slabije od standardnih štimovanih frula, i na kraju imamo suvenirske frule, koje u principu ne mogu da se koriste za bilo kakvo sviranje, mada i one proizvode ton i uslovno rečeno može na njima da se svira-svirucka-ćurliće što bi narod rekao.
2.) Da li Vaše frule kupuju samo amateri ili među kupcima imate i profesionalne frulaše i generalno muzičare?
Odgovor: Naše frule kupuju svi i profesionalni muzičari i amateri, kao i ljudi koji na poklon kupuju sve vrste frula i profesionalne i standardne i etno kao i suvenirske frule. Zaključak je da imamo svih vrsta kupaca i sve vrste frula. Iz tog razloga i Vi ste dobrodošli.
3.) Koje su cene Vaših frula?
Odgovor: Najjeftinija suvenirska frula u našoj ponudi je 500 dinara a najskuplje frule mogu da budu i 50.000 dinara. Raspon cena je velik, ali ako govorimo o frulama koje ljudi najčešće kupe, a da su štimovane i da mogu da na njima lepo sviraju i za svoju dušu i u školi i u KUD-ovima ili kao muzičari, te frule se kreću od 6.000 dinara pa naviše.
4.) Zašto ima razlike u cenama kod štimovanih frula?
Razlika u ceni može da potiče od toga da je frula profesionalna ili standardna, pa samim tim je bolja kao instrument, zatim od veličine frule (veće frule imaju višu cenu), vrsta drveta može isto da utiče na cenu, da li je frula pravljena po porudžbini isto može da utiče na cenu, itd. Znači ima dosta parametara, tako da kao što jedan auto, na primer Yugo košta 5.000 eura, a Mercedes košta 50.000 eura, a neki Ferari ili Lamborghini, koštaju i znatno više od toga. Sve ima svoje, bilo koji proizvod da je u pitanju, pa je to tako, naravno i kod frula.
5.) Od kog drveta pravite frule?
Odgovor: U našoj proizvodnji, mi frule pretežno pravimo od šljivovog drveta. Sorte koje su dobre za frule su madžarka, piskavac i vrbača. To je kada pravimo frule do određene dužine-veličine instrumenta. Preporučljivo je da se najveće frule prave od drveta koje je tvrđe od šljivovog, kako bi frula imala dovoljnu snagu. U tom slučaju kada se prave duduci D ili C odnosno frule dužine 53 ili 57cm, tada frule (odnosno te duduke - kako se u tradicionalnom frulaškom žargonu zovu najveće frule) tada te frule pravimo od bagremovog drveta. Naravno za potrebe, naročito naših inostranih kupaca, pravimo frule, po porudžbini i od ostalih vrsta egzotičnog drveta iz celog sveta, to su obično abonos, kokobolo, palisander, kao i maslinovo drvo kada uspemo da ga nabavimo.
5.) Na kojoj frekvenciji su štimovane Vaše frule?
Odgovor: Frule iz naše proizvodnje su štimovane na frekvenciji od 442 Hz (herca), kao što je standard Orkestra Radio Televizije Srbije.
6.) Da li po porudžbini izrađujete frule i u drugačijim frekvencijama?
Odgovor: Da, naravno. Frulu po Vašoj želji možemo da izradimo u bilo kojoj željenoj frekvenciji. Često inostrani muzičari koji sviraju baroknu muziku ili neki drugi muzičari sa specifičnim zahtevima traže neke druge frekvencije. To se naravno može uraditi i radi se, ali te frule su naravno i skuplje i to su uvek vrhunsko profesionalni modeli instrumenata.
7.) Da li imate u ponudi frulu kao što svira Bora Dugić?
Odgovor: Bora Dugić ima veliku kolekciju frula na kojima svira, tako da se ne radi samo o jednoj fruli na kojoj svira. Imamo sve tonalitete i sve veličine frula koje svira Bora Dugić, tako da možemo da napravimo bilo koju frulu.
8.) Da li imate u ponudi frulu kao što svira Goci bend? 
Odgovor: Naravno. Imamo. Javite se, da se dogovorimo oko kupovine.
9.) Imate li frulu kao što je svirao Sava Jeremić?
Odgovor. Naravno. Imamo. Javite se, da se dogovorimo oko kupovine.
10.) Koja frula se najčešće kupuje i svira u Srbiji?
Odgovor: U Srbiji se najčešće kupuje i svira frula D tonaliteta, dužine od oko 26,5cm. Po tonu nije ni preduboka, ni previsoka, po gabaritu ne spada ni u premale niti u prevelike frule. Može da svira i kola i pesme, mada se smatra da je u odnosu na srpsku muziku bolja za sviranje kola nego pesama. Za pesme, ukoliko bi neko pretežno želeo da svira srpske pesme, tada se preporučuje frula C tonaliteta dužine oko 29,5cm.
11.) Koja frula je bolja za sviranje umirujućih melodija D ili C? 
Odgovor: Frula C je bolja jer je duža, veće telo instrumenta, veća zapremina vazdušnog stuba, tako da je manje piskava i samim tim umiruje više. Što je frula veća-duža, to je više pogodna za sviranje umirujućih melodija.
12.) Želeo bih da kupim frulu kao što Bora Dugić svira pesme poput "Tren". Da li je realno da kupim takvu frulu i da je ja sviram?
Odgovor: Nije nemoguće da neko kupi i svira frule koje su velike i dugačke. To su takozvane duduk frule. Tu je jedini problem u tome što je raspon rupa na instrumentu baš velik, tako da i oni sa dugačkim prstima ili i većom šakom, nekada imaju problema da sviraju na tim frulama. Takođe, što veći instrument, potreban je veći kapacitet pluća kako bi se on svirao, pa i to se mora uzeti u obzir, posebno ukoliko neko ima nekih zdravstvenih ograničenja, kako se ne bi previše naprezao ili iscrpljivao prilikom sviranja.
13.) Da li se dobija na poklon nešto, ako se kupi kod Vas, štimovana frula D ili C tonaliteta?
Odgovor: Da, tako je. Uz svaku kupljenu frulu D ili C tonaliteta, dobijate na poklon jednu melodiju, video čas kako se svira neko kolo ili pesma po Vašem izboru. Mi predlažemo neku jednostavniju melodiju ako ste početnik, kako biste lakše savladali da je svirate, ali ako Vi želite nešto komplikovanije, može i takva neka pesma ili kolo, od te 42 melodije (pesme i kola) koje su predstavljene u video čas formatu, za učenje. Da biste učili iz naših video lekcija, nije Vam potrebno poznavanje nota.

 

14.) U čemu je razlika između standardnih i profesionalnih frula?
Odgovor: I standardne i profesionalne frule su štimovane (temperovane) frule. To znači da su one pravljene ručno i bukvalno svaka rupa koja se buši na fruli se dok se pravi postepeno širi i upoređuje tonski sa hromatskim štimerom i na takav način se dobija precizan ton na svakoj rupi na fruli. E sada, razlika između standardnih i profesionalnih frula. Razlika ima više. Kao prvo kod profesionalnih frula se već u startu definiše za visoko profeisonalni nivo instrumenta, počevši od kvaliteta samog drveta, zatim procesa izrade i na kraju performansi koje moraju da budu vrhunske, pa otuda naziv - profesionalne frule. Naravno, ne treba sada misliti da su standardne frule nešto loše samim tim što nisu profesionalne. Standardne frule se koriste za sviranje u KUD-ovima, na smotrama, itd, pa čak i za profesionalne potrebe, jer dobar frulaš i iz standardne frule može da izvuče da tako kažemo "profesionalni ton". Naravno, za profesionalne potrebe, ipak je komfornije da se ima profesionalna frula. U svakom slučaju, standardna štimovana frula je sasvim dovoljna za početak, ali u okviru standardne kategorije instrumenata ima više podkategorija kvaliteta, pa u tom smislu bi se trebalo opredeljivati za što bolju (skuplju) frulu u okviru te standardne kategorije, jer sve ima svoje i nije slučajno neka frula skuplja. Sve su to unikatni instrumenti, nisu to šrafovi koji ispadaju jednaki iz mašine u fabrici, nego kod frule ima puno faktora i sve utiče na kvalitet i krajnje performanse.
15.) U čemu je razlika između durskih i molskih frula? Odnosno u čemu je razlika između frula koje imaju na sebi rupu za sviranje palcem i onih koje to nemaju? (razlika između frula koje imaju i onih koje nemaju rupu za sviranje palcem)
Odgovor: Frule koje se sviraju danas najčešće su modernija verzija frula, koje možemo da nazovemo frule poput onih koje sviraju poznati frulaši kao Bora Dugić. Te modernije frule imaju 6 rupica sa gornje strane i jednu rupicu za sviranje palcem. Rupe na njima su blago različite veličine, kako bi se postigao što bolji štim samog instrumenta. S druge strane postoji i tradicionalna frula koja isto ima 6 rupica za prste sa gornje strane, ali nema sa donje strane rupicu za sviranje palcem. Tradicionalna frula zvuči blago raštimovano kada se upoređuje sa modernijom verzijom frule. Ipak i na njoj može da se svira naravno. Stariji ljudi koji su svirali u svojoj mladosti, najviše i vole da sviraju na tradicionalnoj fruli i ni ne vole tu donju rupu za sviranje palcem, jer ih to samo zbunjuje, itd. Frule u našoj ponudi su pretežno durske frule. Koje su to durske frule, to su ove što imaju donju rupu za sviranje palcem, odnosno moderna verzcija frule. Znači moderna frula je durska frula. Molska frula je frula sa oznakom (BDR) odnosno tradicionalna frula, koja nema donju rupu za sviranje palcem. Kao što smo rekli, to su frule koje slabije zvuče što se tiče štima, mada se i na njima svira. Stari frulaši poput Save Jeremića, su svirali na takvim frulama. Ukoliko je frulaš izvrstan, može i na takvoj fruli da svira maksimalno precizno, ali takvih frulaša je malo. Tonove dobijaju preciznom kontrolom daha, kontrolom dijafragme prilikom sviranja, i apsolutnim sluhom. Sava Jeremić je svirao sa čuvenim harmonikaškim tandemom Tinetom i Radojkom, i ništa nije zaostajao u bilo kom smislu kada je štimovanost instrumenta bila u pitanju. Znači "u rukama Mandušića Vuka, svaka puška biće ubojita". Ipak, mnogo je lakše svirati na fruli na kojoj može frulaš da se opusti i zna da izlaze štimovani tonovi. S druge strane, stariji ljudi ipak preferiraju tradicionalnu frulu bez donje rupe za sviranje palcem. Sada kada je sve jasno i opisano, možete se opredeliti za pravu frulu za Vas lično, odnosno u Vašem slučaju, ako poklanjate na poklom nekome.
16.) Po kojim sve kriterijumima se jedna frula može ocenjivati?
Odgovor: Frula se može ocenjivati po kriterijumima tona, štima i estetike. Kod instrumenata najvažniji je ton. To je ono "lepo peva ali ga nije lepo slušati" :). Znači, nešto za početak mora generalno lepo da zvuči. Sledeći aspekt je štim. Nakon što imamo priliku da čujemo lep ton na nekoj rupi, treba da se ustanovi, kada se sve rupe povežu u melodiji, kako to u globalu zvuči, što bi se reklo "umjetnički dojam". I tek na kraju je estetika. Onima koji kupuju na poklon, estetika je uvek najvažnija, ali to nije tako kod instrumenata. Oni gledaju da frula nema nijednu tačkicu ili već nešto, ali to je kod instrumenata gotovo totalno nevažno ako se gleda aspekt tona i štima. Violine Stradivari, toliko su već stare i nešto se ni ne restauriraju, jer na kraju to može da pokvari ton. Niko ne gleda kako izgledaju violine, već kakav je ton. Muzika se sluša, a instrumenti se ne zagledaju toliko. Ima i nešto interesantno i čudno, ali kao neki "zakon" često je tako, da od nekoliko frula koje treba da isprobate, ona koja najlošije izgleda, ima najboli ton. Iz tog razloga ljudima uvek skrenemo pažnju na to, rečima: "Imamo nekoliko frula. Jedna koja je skoro poslednja po izgledu, ima najbolji ton i štim. Koju frulu želite da Vam pošaljemo, više da je lepa, ili više da je bolji instrument?" Naravno, sve ovo ne znači da frule imaju uvek neke vizuelne nedostatke, kada su odlične kao instrumenti. Ima i prelepih i predobrih frula i to sve po sistemu "2 u 1". Ali sve ovo smo napisali, da malo relativizujemo pojam "lepote instrumenta" kada se priča o kvalitetu frula.
17.) Koliko oktava može da odsvira jedna štimovana frula?
Odgovor: Naše frule mogu da odsviraju dve oktave - osnovnu, donju oktavu i zatim i gornju oktavu na istoj toj fruli. Ta gornja oktava se dobija snažnijim uduvavanjem vazduha, bez pomeranja-izmene pozicije prstiju na fruli (prstoreda). Taj proces se naziva preduvavanje, a sama gornja oktava se takođe naziva preduvana oktava. Znači naše frule se sviraju u dve oktave, dok na primer rumunske frule (rumuni su poznati kao odlični frulaši), njihove frule se sviraju u tri oktave, ali donja oktava kod tih frula nije najbolje naštimovana a i teže se svira, dok je instrument podešen za optimalno sviranje u drugoj i trećoj oktavi. Te frule su tanje i duže.
18.) Šta je to vazdušni stub frule?
Odgovor: Frula u svojoj unutrašnjosti izgleda kao izduženi valjak ili bolje rečeno cilindar ali valjkastog oblika. Taj prostor u unutrašnjosti frule naziva se vazdušni stub frule. On je značajan, jer na bazi njega se može napraviti dobro naštimovana frula, ako se imaju dobre mere u odnosu na taj vazdušni stub. Mere bi značilo gde, na kojoj udaljenosti i u kojoj veličini treba da se izbuše rupe na fruli. Ono što je interesantno i slikovito za objasniti je poenta da frula može da bude istog tonaliteta (da zvuči identično), i ako je nešto duža ili ako je nešto kraća. Kako je to moguće? Moguće je upravo zbog te zapremine vazdušnog stuba frule. To je kao sa čašama vode. Jedna čaša može da bude široka i niska, a druga čaša može da bude uska i visoka, ali je njihova zapremina, količina tečnosti koja može u njih da se naspe, ista. To je tako isto sa frulama, tako da možete imati frulu koja je i po 2cm duža, a zvuči identično. Takođe, zapremina vazdušnog stuba može da se reguliše većim ili manjim otanjivanjem zida frule. Ta tri parametra, naime visina i širina vazdušnog stuba, kao i debljina zida frule ključni su. Zatim tu su i udaljenost prozorčeta sa bridom od nausnika, kao i same rupice. Sve u svemu proporcije instrumenta su mala ili bolje rečeno nešto veća nauka nego što bi se moglo pomisliti. Jer na kraju sve treba da zvuči što savršenije. Za ostale instrumente se daju stotine i hiljade eura, a frule su znatno jeftinije, ali neovisno ih odmah upoređuju sa svim savršenim instrumentima, kakav im je štim, itd. I kod frula i kod svih ostalih instrumenata važi ono pravilo "koliko para toliko muzike" ili ono drugo "ako ne znaš šta je dobro, uzmi šta je skupo". Frula ne mora da bude skupa i zadovoljavajuće može da zvuči i frula od svega 50,- eura. Naravno, preporučujemo da se investira što više, u skladu sa mogućnostima, kako bi se izvuklo što više od instrumenta, jer sve su to unikati.
II. SLANJE -  BRZOM POŠTOM U SRBIJI - PITANJA I ODGOVORI 
 
1.) Da li možete da mi pošaljete frulu brzom poštom?
Odgovor: Da, redovno šaljemo državnom brzom poštom Post Ekspres.
2.) Ako danas pošaljete, kada će mi stići pošiljka na adresu?
Odgovor: Pošiljke obično stižu u roku od 24h. Pošiljke poslate u petak takođe u velikom procentu slučajeva stignu isto narednog dana, odnosno u subotu, ali dešava se da se isporuka nekada prebaci za Ponedeljak. U veoma retkim slučajevima u procesu slanja-transporta pošiljaka, dođe do neke komplikacije, u smislu da pošiljka nije ni krenula iz poštanskog magacina u Novom Sadu, ili da je greškom pošte poslata u neko drugo mesto, ali takvi propusti se veoma retko dešavaju.
3.) Kako kurir brze pošte isporučuje pošiljku? Da li dođe na vrata ili kako se to dešava?

Odgovor:  Kurir brze pošte prvo zove na mobilni telefon, da utvrdi da li je primalac pošiljke na adresi. Ukoliko je sve u redu i primalac se nalazi na adresi, kurir dolazi odmah u narednih desetak minuta, a nekad i brže od toga, u smislu da kuriri nekada zovu svega minut-dva pre nego što su stigli na adresu. U nekim slučajevima stignu na adresu i zovu. Najčešće ne dolaze baš da Vam zvone na vrata, jer svi voze kombije i ostala dostavna vozila i gde god da ostave kombi smetaju ostalom saobraćaju i zato nerado napuštaju zonu oko kombija i svi primaoci pošiljki bivaju kontaktirani od strane kurira, da je stigao, da je kombi parkirao tu i tu u blizini i da se može doći do kombija da se preuzme pošiljka. Ipak, ukoliko ste iz zdravstvenih ili drugih razloga baš sprečeni da izađete do kombija, možete se dogovoriti sa kurirom da Vam bukvalno dostavi pošiljku na vrata.

4.) Šta će se desiti ako me kurir brze pošte ne dobije na mobilni telefon, ili ako ne budem na adresi u momentu isporuke?

Odgovor: Ukoliko Vas kurir ne dobije na telefon ili niste u mogućnosti da na adresi koju ste naveli preuzmete pošiljku, možete u roku od narednih 7 dana preuzeti pošiljku u najbližoj pošti. Nemojte se baš oslanjati na taj sedmi dan, već gledajte da već u prvim danima preuzmete pošiljku, kako se ne bi previše dugo nalazila u poštanskom magacinu, ili premeštala tamo, ili na kraju i vratila nazad.

5.) Kako je pošiljka zapakovana? Da li treba da brinem da se nešto u transportu ne ošteti?
Odgovor: Imamo višegodišnje iskustvo u slanju paketa, kako u zemlji, tako i za inostranstvo. Sve je odlično zapakovano u kvalitetne kutije, koje su dodatno upakovane u najlon. Sadržaj pošiljke ne može da se ošteti, jer obezbedimo i popunimo ostatak unutrašnjosti paketa da se ništa ne mrda i leti po paketu. Ukoliko se nekim čudom nešto ošteti jednom u 1.000 slanja, sve biva zamenjeno sa novim proizvodom, o našem trošku poštarina i sve ostalo, tako da nemate nikakvih razloga za brigu u tom smislu.
III. UPLATA - KAKO SE PLAĆA ZA FRULU, KAKO DA IZVRŠIM UPLATU - PITANJA I ODGOVORI 
1.) Kako se plaća za frulu?
Odgovor: Plaća se pouzećem, u gotovini, isključivo u dinarima (ne može u evrima ili nekoj drugoj stranoj valuti). Plaća se kuriru brze pošte na ruke, i onda pošta nama uplaćuje taj novac na naš poslovni račun.
 
2.) Da li dobijam račun za kupljenu frulu?
Odgovor: Da, naravno, dobijate račun za kupljenu frulu. 
3.) Da li dajete garanciju na prodate frule?

 

Odgovor: Da, naravno, na kupljenu frulu od nas, imate garanciju. U uslovima normalnog korišćenja frule imaju neograničen rok upotrebe, kao Stradivari violine koje su u funkciji bez obzira što su više stotina godina stare. Frule, ukoliko se brižno čuvaju, onako kako je opisano u uputstvu koje dobijate uz frulu, mogu da Vam doživotno služe, pa čak i ostanu u nasledstvo i ispravne.
 
4.) Umesto da platim pouzećem, meni bi više odgovaralo da prvo uplatim za frulu na Vaš račun, pa tek onda da mi pošaljete. Da li je to moguće?

 

Odgovor: Da, naravno. I to je moguće. Bez obzira da li ste fizičko ili pravno lice, možete platiti na naš račun. Možete čak uplatiti i za poštarinu, tako da posle ne morate ništa dodatno da plaćate kuriru brze pošte za poštarinu.
5.) Da li mogu da uplatim iz inostranstva, a da Vi pošaljete frulu negde na adresu u Srbiji?
To nije direktno izvodljivo, ali indirektno je moguće. Šta to znači? Ukoliko biste uplatili u devizama na naš devizni račun, to bi značilo da po zakonu, moramo da izvezemo frulu za inostranstvo, jer je iz inostranstva došao novac za frulu. Ipak, Vi možete iz inostranstva da pošaljete privatno novac osobi u Srbiji kojoj bismo mi poslali frulu za Vas. Novac im možete poslati iz inostranstva putem Western Uniona ili čak PayPala ukoliko osoba ima PayPal. Nakon toga, kada primalac pošiljke ima novac spreman, možemo poslati frulu za Vas na njihovu adresu.
IV. SLANJE FRULA ZA INOSTRANSTVO -  PITANJA I ODGOVORI 
 
1.) Da li šaljete frule za inostranstvo?
Odgovor: Da, šaljemo-izvozimo frule za inostranstvo. Koristimo reč izvoz jer tako se tretira svaki proizvod koji mi kao firma šaljemo kupcu iz inostranstva. To znači da, bez obzira ako je neko fizičko lice i kupuje frulu iz Srbije koja mu se šalje za inostranstvo, ali kupuje od zvaničnog preduzeća kao što smo mi, to je na poštanskoj carini tretirano kao izvoz, postoje propratni dokumenti, faktura, itd, znači pravi izvoz je u pitanju, a kada Vam frula stigne u inostranstvo, neretko se dešava da morate da platite carinu, PDV države u koju se uvozi instrument, takođe postoje troškovi slanja novca kroz bankarsku transakciju transfera uplate. Sve u svemu to za jednu frulu i nije baš najisplativiji način kupovine. Pogotovo ako se radi o nekoj od bivših ex-Yu država u okruženju. Tada savetujemo da je bolje da neko kupi u Srbiji i jednostavno Vam donese ili samostalno kao fizičko lice Vam pošalje frulu, jednostavno označivši da je to poklon za Vas. Mi to ne možemo da uradimo tako, ali fizičko lice može ponekad da nešto kupi i da pošalje nekom na takav način kao poklon za inostranstvo.
2.) Da li možete da mi pošaljete frulu autobusom za inostranstvo ili nekim drugim prevozom, kombijem, autom?
Odgovor: Nažalost, ne bavimo se time. Za to bi trebalo da pronađete nekoga, ko bi kupio frulu od nas, i naknadno nekako Vam poslao tako kako Vam najviše odgovara.
3.) Nemam nikoga da mi pomogne da kupi i šalje frulu iz Srbije, niti imam nekoga ko dolazi za Srbiju, pa da može da kupi frulu od Vas i donese mi je. Kakva je procedura da mi zvanično pošaljete frulu za inostranstvo, da je izvezete i da je ja uvezem ovde kod mene u inostranstvo?
Odgovor: Procedura je sledeća... Nakon što odredimo koju frulu/frule ili ostale proizvode, želite da kupite-uvezete, šaljemo Vam fakturu i instrukcije za bankarsko plaćanje. Nakon uplate, pristupamo pakovanju proizvoda i šaljemo Vam proizvode u inostranstvo. Dajemo Vam broj (tracking number) da možete da pratite preko interneta, dokle je stigao paket na putu ka Vama, i to je u principu to. Kada Vam stigne na carinu paket, u većini slučajeva ljudi plate veću ili manju carinu, već u zavisnosti od države do države. Te tarife po državama ne znamo kolike su, tako da ako želite da se opredelite da nešto uvezete, prvo se raspitajte kolika bi bila carina u odnosu na to šta želite da kupite, u kojoj količini želite da to kupite i koja je ukupna cena onoga što biste da uvezete. Ponekad, ljudi ne plate ništa, nikakvu carinu i nemaju nikakve dodatne troškove, jer u startu prilikom uplate za robu, nama plate i poštarinu za slanje u inostranstvo.
V. RAZNO - OSTALA RAZNA PITANJA KOJA LJUDI PONEKAD POSTAVLJAJU A VEZANA SU ZA FRULE
1.) Da li dajete časove sviranja na fruli?
Odgovor: Ne dajemo časove, ali imamo internet platformu za učenje, gde imamo izuzetno kvalitetan materijal, da na mobilnom telefonu ili na računaru možete da gledate kako da svirate. O cenama lekcija za pojedinačna kola i pesme možete se informisati u našoj prodavnici, kao i o popustima o količinskim popustima, ukoliko kupite sve melodije za C frulu, za D frulu ili i jedne i druge. Ukoliko ipak želite pravog profesora, imamo rešenje za Vas. Ima nekoliko profesora koji drže časove frule, pa uvek možemo sa nekim od njih da Vas povežemo, već u zavisnosti od toga koliko su slobodni u tom trenutku za držanje časova.
2.) Koliko vremena treba da se nauči da se solidno svira na fruli?
Odgovor: Obično ljudima treba oko godinu dana da mogu da lepo odsviraju nešto, ali oni koji su talentovani, uspevali su i za svega nekoliko meseci savladaju sasvim solidno da sviraju.
3.) Da li se bavite izradom drugih raznovrsnih svetskih frula po porudžbini, ili bilo kojih drugih instrumenata van Vaše ponude?
Odgovor: Ne. Ne bavimo se izradom bilo kojih drugih instrumenata.
4.) Da li možete da mi napravite frulu od drveta koje bih Vam ja dao?
Odgovor: Ne. Instrumente izrađujemo isključivo od našeg drvega.
5.) Da li možete da me naučite kako se pravi frula?
Odgovor: Ne. Ne vršimo takvu obuku. Ni besplatno, niti da nam neko plati za to.
6.) Voleo bih da gledam kako se kod Vas prave frule. Da li je to moguće?
Odgovor: Iz više razloga to ne praktikujemo, tako da to nije moguće.
7.) Da li se bavite popravkom frula, dvojnica ili ostalih etno muzičkih instrumenata?
Odgovor: Ne. Ne bavimo se ni popravkom ni prepravkom.
8.) Da li bih mogao da preko Vas prodam frulu koju imam?
Odgovor: Ne. Ne bavimo se time.
9.) Da li otkupljujete frule?
Odgovor: Ne. Ne otkupljujemo frule.
10.) Da li prihvatate kompenzaciju? Nešto drugo da Vam dam/damo u zamenu za frulu?
Odgovor: Ne. Ne bavimo se nikakvim kompenzacijama, ni što se tiče frula, niti što se tiče ostalih proizvoda iz naše ponude.